Samostalni trening
Vrhunski košarkaši su dužni da treniraju ne samo u prisustvu trenera već i samostalno.
Majstorstvo košarkaša, koji rade samostalno, raste brže zbog toga što treniraju više vremena. Oni usavršavaju individualni stil izvođenja elemenata i to onih koji više odgovaraju njihovim osobinama. Ovom metodom treninga razvija se i taktičko mišljenje. Igrač, probajući i proučavajući jedan ili drugi element, razmišlja kako da ga bolje izvede i kako i kada da ga primeni.
Košarkaši,vežbajući samostalno, svesno misli o povećanju svog znanja, o svojoj sportskoj formi i o ekipi. Savremen sistem sportskog treninga, obilje sredstava, veća opterećenja, duža takmičenja i dr. traže razuman odnos prema organizaciji i sprovođenju samostalnog treninga. Prve navike košarkaši treba da dobiju za vreme individualnog treninga pod rukovodstvom trenera. U daljem radu, mladom košrakašu treba pomoći da trening sprovodi samostalno.
Sadržaj samostalnog treninga
Sadržaj treninga košarkaša sadrži:
Fizička priprema.
Osnovu fizičke pripremljenosti košarkaša čine njegove funkcionalne mogućnosti. One se ogledaju u nivou radne sposobnosti košarkaša i sposobnosti da duže vremena vrše specifičan rad dovoljan za dobijanje postojanih promena putem treninga. Košarkaš mora biti fizički svestrano razvijen, a da bi postao takav, neophodno je da razvije brzinu, snagu, izdržljivost, naročito brzinsku skočnost i okretnost. Opšta i specifična fizička priprema košarkaša uslovljava se za vreme kolektivnog treninga. Samom igrom košarke ne može se dostići dobra fizička pripremljenost. Zato je neophodno koristiti ostale sportove, a u prvom redu atletiku.Osnovne fizičke osobine – brzina, snaga i izdržljivost u svakoj grani sporta imaju svoje specifičnosti i zato usavršavajući ih, treba o tome voditi računa.
Brzina se u košarci ne javlja kao sposobnost igrača da brzo pretrči određena odstojanja:košarkašu su neophodni velika startna brzina, iz raznih, često veoma složenih, polaznih položaja. Za usavršavanje brzine treba upotrebljavati odgovarajuće vežbe: trčanje kratkih deonica maksimalnom brzinom: naizmenično trčanje srednjim i brzim tempom. Brzina se najčešće definiše kao sposobnost da se određeni pokret ili kretanje izvede zanajkraće vreme, pri čemu se pretpostavlja da izvršenje zadatka ne traje dugo i da ne dolazi do zamora.
Snaga košarkaša umnogome određuje brzinu kretanja, skočnost, hvatanja lopte kao i šut na koš. Osnovnim sredstvima za usavršavanje snage košarkaša koriste se vežbe sa teretima. Vežbe za razvoj snage izvode se brzo i živo. Snaga se definiše kao sposobnost čoveka da savlada spoljašnji otpor ili da mu se suprotstavi mišićnim naprezanjem.
Košarkaš je izdržljiv, ako dobro izdržava opterećenja za vreme cele ili nekoliko utakmica. Neophodno je razlikovati: opštu i specifičnu izdržljivost. Košarkašu je važno da usavršava brzinsku izdržljivost, da bi tokom cele godine tačno izvršavao tehničko – taktičke zadatke u određenom potrebnom tempu. Izdržljivost košarkaša razvija se pomoću specifičnih vežbi, kod kojih se relativno dugo izvode kretanja u brzom tempu. Povećanje izdržljivosti uvek je bolje u samostalnom treningu sa1, 2 i 3 igrača a naročito u paru 1:1. Izdržljivost se u literaturi određuje kao sposobnost da se neki rad obavlja duže, bez opadanja efikasnosti. Najčešće merilo izdržljivosti je vreme u toku kojeg je sportista sposoban da održi određeni intenzitet aktivnosti.
Za usavršavanje skočnosti neophodno je razviti snagu mišića, popraviti brzinu kretanja i koordinaciju. Koordinacijaje sposobnost izvođenja kompleksnih motoričkih zadataka.11U košarci skočnost se javlja u veoma specifičnim uslovima: skakati treba u tesnomkontaktu sa partnerom i protivnicima. Zato skokove treba trenirati u uslovima bliskim igri.Osnovne fizičke osobine treba usavršavati u tesnoj saradnji. Jedna fizička osobina razvijase samo kada se paralelno usavršavaju i druge osobine.4.2.1.2. Tehnička pripremaSavršenstvo tehnike igrača u mnogome zavisi od individualnih osobina igrača. Zbog togaigrači su dužni da ih usavršavaju individualno. U samostalnom treningu, treba ne samo otklanjatinedostatke, već i usavršavati bolje strane tehnike i dovoditi ih do maksimalnog savršenstva. Pritome se izgrađuju igrači sa različitim potencijalom za igru koji dobro iskorišćavaju svojeindividualne osobine.Mladi igrači treba da ovaladaju svim osnovnim tehničkim elementima.Specijalizacija je moguća tek onda kada oni pronađu svoje tehničke elemente i odredesvoju individualnost.Elementi tehnike napada u košarci sastoji se iz dva dela: tehnika sa i bez lopte. Posebno semora istaći igra bez lopte. U sadašnje vreme, kada se igra u velikom ritmu i veoma brzo, tehnika bez lopte igra veliku ulogu. Zato u samostalnom treningu ovoj tehnici treba dati veći značaj.U savremenoj košarci elementi tehnike sa loptom izvode se u velikoj brzini i uzsuprotstavljanje protivnika. Tehničke elemente treba izvoditi aktivno, suprotstavljajući se protivniku. Treba umeti dati loptu kada nas aktivno sprečava protivnik, i uraditi to određenogmomenta, u jednom trenutku kada se oslobodimo protivnika. Što znači da se usavršavanje radi uodređenim uslovima.Posebno mesto u samostalnom treningu treba odvojiti za usavršavanje šuta na koš, atakođe i individualne akcije u napadu i odbrani.Za usavršavanje šuta potrebno je upotrebiti ne manje od 50% vremena na svakomsamostalnom treningu.Individualne akcije u napadu i odbrani moguće je uključiti u samostalni trening. Ovdetreba učiti nove prodore, usavršavati ih, i načine odbrane na treningu dva ili više igrača
Majstorstvo košarkaša, koji rade samostalno, raste brže zbog toga što treniraju više vremena. Oni usavršavaju individualni stil izvođenja elemenata i to onih koji više odgovaraju njihovim osobinama. Ovom metodom treninga razvija se i taktičko mišljenje. Igrač, probajući i proučavajući jedan ili drugi element, razmišlja kako da ga bolje izvede i kako i kada da ga primeni.
Košarkaši,vežbajući samostalno, svesno misli o povećanju svog znanja, o svojoj sportskoj formi i o ekipi. Savremen sistem sportskog treninga, obilje sredstava, veća opterećenja, duža takmičenja i dr. traže razuman odnos prema organizaciji i sprovođenju samostalnog treninga. Prve navike košarkaši treba da dobiju za vreme individualnog treninga pod rukovodstvom trenera. U daljem radu, mladom košrakašu treba pomoći da trening sprovodi samostalno.
Sadržaj samostalnog treninga
Sadržaj treninga košarkaša sadrži:
- fizičku pripremu,
- tehničku pripremu,
- taktičku pripremu,
- teoretsku pripremu,
- voljnu pripremu.
Fizička priprema.
Osnovu fizičke pripremljenosti košarkaša čine njegove funkcionalne mogućnosti. One se ogledaju u nivou radne sposobnosti košarkaša i sposobnosti da duže vremena vrše specifičan rad dovoljan za dobijanje postojanih promena putem treninga. Košarkaš mora biti fizički svestrano razvijen, a da bi postao takav, neophodno je da razvije brzinu, snagu, izdržljivost, naročito brzinsku skočnost i okretnost. Opšta i specifična fizička priprema košarkaša uslovljava se za vreme kolektivnog treninga. Samom igrom košarke ne može se dostići dobra fizička pripremljenost. Zato je neophodno koristiti ostale sportove, a u prvom redu atletiku.Osnovne fizičke osobine – brzina, snaga i izdržljivost u svakoj grani sporta imaju svoje specifičnosti i zato usavršavajući ih, treba o tome voditi računa.
Brzina se u košarci ne javlja kao sposobnost igrača da brzo pretrči određena odstojanja:košarkašu su neophodni velika startna brzina, iz raznih, često veoma složenih, polaznih položaja. Za usavršavanje brzine treba upotrebljavati odgovarajuće vežbe: trčanje kratkih deonica maksimalnom brzinom: naizmenično trčanje srednjim i brzim tempom. Brzina se najčešće definiše kao sposobnost da se određeni pokret ili kretanje izvede zanajkraće vreme, pri čemu se pretpostavlja da izvršenje zadatka ne traje dugo i da ne dolazi do zamora.
Snaga košarkaša umnogome određuje brzinu kretanja, skočnost, hvatanja lopte kao i šut na koš. Osnovnim sredstvima za usavršavanje snage košarkaša koriste se vežbe sa teretima. Vežbe za razvoj snage izvode se brzo i živo. Snaga se definiše kao sposobnost čoveka da savlada spoljašnji otpor ili da mu se suprotstavi mišićnim naprezanjem.
Košarkaš je izdržljiv, ako dobro izdržava opterećenja za vreme cele ili nekoliko utakmica. Neophodno je razlikovati: opštu i specifičnu izdržljivost. Košarkašu je važno da usavršava brzinsku izdržljivost, da bi tokom cele godine tačno izvršavao tehničko – taktičke zadatke u određenom potrebnom tempu. Izdržljivost košarkaša razvija se pomoću specifičnih vežbi, kod kojih se relativno dugo izvode kretanja u brzom tempu. Povećanje izdržljivosti uvek je bolje u samostalnom treningu sa1, 2 i 3 igrača a naročito u paru 1:1. Izdržljivost se u literaturi određuje kao sposobnost da se neki rad obavlja duže, bez opadanja efikasnosti. Najčešće merilo izdržljivosti je vreme u toku kojeg je sportista sposoban da održi određeni intenzitet aktivnosti.
Za usavršavanje skočnosti neophodno je razviti snagu mišića, popraviti brzinu kretanja i koordinaciju. Koordinacijaje sposobnost izvođenja kompleksnih motoričkih zadataka.11U košarci skočnost se javlja u veoma specifičnim uslovima: skakati treba u tesnomkontaktu sa partnerom i protivnicima. Zato skokove treba trenirati u uslovima bliskim igri.Osnovne fizičke osobine treba usavršavati u tesnoj saradnji. Jedna fizička osobina razvijase samo kada se paralelno usavršavaju i druge osobine.4.2.1.2. Tehnička pripremaSavršenstvo tehnike igrača u mnogome zavisi od individualnih osobina igrača. Zbog togaigrači su dužni da ih usavršavaju individualno. U samostalnom treningu, treba ne samo otklanjatinedostatke, već i usavršavati bolje strane tehnike i dovoditi ih do maksimalnog savršenstva. Pritome se izgrađuju igrači sa različitim potencijalom za igru koji dobro iskorišćavaju svojeindividualne osobine.Mladi igrači treba da ovaladaju svim osnovnim tehničkim elementima.Specijalizacija je moguća tek onda kada oni pronađu svoje tehničke elemente i odredesvoju individualnost.Elementi tehnike napada u košarci sastoji se iz dva dela: tehnika sa i bez lopte. Posebno semora istaći igra bez lopte. U sadašnje vreme, kada se igra u velikom ritmu i veoma brzo, tehnika bez lopte igra veliku ulogu. Zato u samostalnom treningu ovoj tehnici treba dati veći značaj.U savremenoj košarci elementi tehnike sa loptom izvode se u velikoj brzini i uzsuprotstavljanje protivnika. Tehničke elemente treba izvoditi aktivno, suprotstavljajući se protivniku. Treba umeti dati loptu kada nas aktivno sprečava protivnik, i uraditi to određenogmomenta, u jednom trenutku kada se oslobodimo protivnika. Što znači da se usavršavanje radi uodređenim uslovima.Posebno mesto u samostalnom treningu treba odvojiti za usavršavanje šuta na koš, atakođe i individualne akcije u napadu i odbrani.Za usavršavanje šuta potrebno je upotrebiti ne manje od 50% vremena na svakomsamostalnom treningu.Individualne akcije u napadu i odbrani moguće je uključiti u samostalni trening. Ovdetreba učiti nove prodore, usavršavati ih, i načine odbrane na treningu dva ili više igrača